Dud-murva,morva

Dugo vječno drvo. Prilagodljivo raste po čitavoj Hrvatskoj

Kada ste zadnji puta jeli dud? Ja jesam, ove godine na moru i to bijeli i crni. Ukusan mi je jedan i drugi makar se razlikuju po sastavu kao i dvije različite biljke. Dud je ljekovit s tim da je crni za jedne bolesti a bijeli za druge. Može se čuti i od ljudi da govore, ja više volim bijeli dud a neki, ja više volim crni dud. Trebalo bi jesti jedan i drugi, pogotovo jer je rijetkost dobiti mogućnost da se jede. Hrvatska je bila treća država u svijetu po uzgoju duda za proizvodnju dudovog svilca od kojeg je koristila čahura za proizvodnju svile. I to od bijelog duda. List crnog duda je dobar za čaj koji pomaže za snižavanje šećera u krvi i kod upale mokraćnih putova Početkom dvadesetog stoljeća bolest dudovog svilca u Slavoniji uništila je proizvodnju svile pa je tako i nestalo znanje o proizvodnji. Zanimljivo je da je Hrvatska bila treća u Evropi po proizvodnji svile. U Konavlima se do 1960 godine proizvodila svila za osobnu upotrebu to jest trebala im je za ukrašavanje njihove narodne nošnje

I ovo bi trebali svakako znati

Bumbari su nezamjenjivi oprašivači. Onako bundasti i poveliki kada ulaze u cvijet poberu polen i isto tako ga lakše ostavljaju na drugom cvijetu. Na nogama imaju vrećice i ako ih pažljivo promotrite vidjet će te kako su im pune noge polena. Ne smeta ih vjetar i kiša. Zaštićeni su od hladnoće pa su u svakom vremenu aktivni. Imaju mogućnost da se ugriju i to tako da tresu svoje letne mišiće a njihova plišana bunda je dobar izolator. Najveći neprijatelj mu je čovjek zapravo pesticid kojeg on upotrebljava. Kolonija bumbara se može kupiti ali ako se oni koriste u plasteniku treba imati bubamare da rješavaju lisne uši jer onda nema upotrebe kemikalija. Da ne bi to bilo tako idealno postoji tu i jedno zlo, parazitski bumbari. Nemaju mogućnost skupljanja polena pa odlaze u zajednicu ubijaju kraljicu i prisiljavaju radilice da se brinu o njihovim parazitskim mladima. Kada vidite bumbara ne mašite rukama, ne plašite ga dozvolite da ustanovi kako niste cvijet, on je bezopasan.

Plišana kraljica

Kao od pliša oplođena i sretna kraljica traži mjesto za miran san (hibernaciju).Njen „kraljević“ mlad mirisan sa cvijetovima ukrašen budi je toplim milovanjem (proljeće).Budi se sa saznanjem da je čeka veliki i odgovoran posao, pa ona kraljica. Udahom mirisnog zraka kreče u potragu za svojim domom. Nalazi ga na kraju cvjetne staze u mirnom kutku ispod korjena jorgovana. Našlo se tu suhe trave i nešto mahovine da obloži svoj dom. Vrijedna je ona i žuri se od polena i nektara načiniti kuglice koje slaže polukružno do izlaza u koje polaže jaja. Biti će ih za početak šest. Dovoljno za početno održavanje kraljevstva. Za par dana se izlegnu ličinke kojima je sudbina da budu radilice. Kraljica ih naprosto zatrpava polenom, zna ona da će joj to one sve vratiti. Za koji dan one su potpuno razvijene i samo malo manje od nje. Sada mogu preuzeti održavanje i brigu oko kraljice majke jer ona sada ima vremena da se posveti polaganju novih jaja. Više ne izlazi iz svog doma nego uživa u pažnji svojih radilica. Prolazi vrijeme i proljeću se bliži kraj. Dom je poprimio veličinu srednje jabuke i to je znak kraljici da sada treba iskoristiti neoplođena jaja da bi se izlegli muški potomci trutovi. Ima ona u zalihi i oplođenih jaja za buduće kraljice. Mudrica je ona. Trutovi odlaze iz svog doma kao zgodni zavodnici da na mirišljavom cvijetu zavedu buduću kraljicu. A mlade kraljice ostaju do kraja jeseni vrijedno vježbajući u skupljanju polena nadajući se mirišljavoj avanturi na darovanom joj cvijetu. Tu se zatvara životni ciklus naše kraljice sa početka priče pa sa prvim hladnim danima umire cjela njena kolonija i trutovi. Mlade oplođene kraljice traže mjesto za dugi san (hibernaciju). Ako u jesen kod skupljanja lišća ili orezivanja ruža naiđete na malenu plišanu kuglicu molim vas za malo poštovanja to je kraljica. Pokrite je sa lišćem jer ona ima veliki zadatak u stvaranju svog kraljevstva.